Danas su svi uređaji postali “pametni”. Imamo pametni telefon, pametni frižider, pametni televizor, pametno ogledalo… Pametni su jer jednostavno mogu komunicirati sa korisikom. Napravljeni su sa wifi sposobnostima i senzorima koji im omogućavaju povezivanje na mrežu. Ovi uređaji su dio IT sektora nazvan Internet of Things.
Internet of Things (IoT) predstavlja mrežu fizičkih objekata – gedžeta, vozila, zgrada u koje su ugrađeni razni senzori, softver i konekcija na mrežu kako bi ti objekti mogli da sakupljaju i razmenjuju podatke. Internet of Things omogućava da uređaji budu daljinski kontrolisani preko postojeće mrežne infrastrukture, što dalje omogućava direktnu integraciju fizičkog svijeta sa računarskim sistemima.
Tipovi objekata obuhvataju širok spektar kategorija, od sijalica do kućnih aparata (poput aparata za kafu, mašine za pranje veša, pa čak i vašeg automobila) – zaista, bilo šta.
Kako se koristi da li stvarno može da nam olakša život?
Jedan od primjera je Nest termostat. Ovaj Wi-Fi termostat dozvoljava daljinsko podešavanje temperature preko vašeg mobilnog uređaja. Potencijalna vrijednost je što možete uštedjeti novac tako što ćete biti u mogućnosti da daljinski isključite klima uređaj (koji ste možda prethodni dan ostavili upaljen). Postoji i pogodan faktor, Nest može zapamtiti da volite da isključite temperaturu prije spavanja, i to možete automatski uraditi za vas u određeno vrijeme.
Druga kompanija SmartThings, koju je Samsung kupio u Avgustu, nudi razne senzore i pametne kućne komplete koji mogu pratiti stvari poput ko ulazi i izlazi iz kuće, može vas upozoriti na potencijalne gubitke vode.
Kako se kategorija IoT širi i proizvodi postaju sofisticiraniji, može se predvidjeti scenario gdje vaš uređaj za praćenje detektuje da ste zaspali, a zatim automatski isključiti televizor i svjetla. Ili, prije nego što krenete na put, vaš automobil bi mogao pogledati vaš radni kalendar i automatski pružiti najbolju putanju do vašeg sastanka ili poslati bilješku relevantnim stranama ako kasnite.
Globalni trendovi u razvoju računara, koji se sastoje od smanjenja dimenzija i povećanja kapaciteta uređaja, doveli su, poslednjih godina do pojave uređaja veličine platne kartice, pa čak i manjih. Ovakvi uređaji nisu više privilegija visokorazvijenih zemalja ili naučnih institucija, već su postali dostupni i najširoj populaciji korisnika. Sve ide u prilog činjenici da će u skorijoj budućnosti računari biti integrisani u gotovo sve što može da se zamisli, od kućnih aparata i instalacija pa sve do samog ljudskog tijela. Računarski uređaji kapaciteta koji se danas koriste, biće možda i nevidljivi golim okom.
Kako to funkcioniše?
Osnovna tehnologija je bežični radio koji omogućavaju da se ovi uređaji povezuju na Internet i jedni na druge. To uključuje poznate standarde kao što su Wi-Fi, low-energy Bluetooth, NFC i RFID.
Zatim postoje koje imaju u sebi senzor pokreta. U nekim slučajevima može postojati i centralno čvorište koje omogućava različitim uređajima da se povezuju jedni s drugima.
Konačno, kada je u pitanju pohrana podataka koje generišu svi ti uređji, postoje usluge oblaka (tzv. Cloud), koje omogućavaju sakupljanje i analizu podataka tako da ljudi mogu vidjeti šta se dešava i preduzimaju akciju preko svojih mobilnih aplikacija.
IoT u budućnosti
Ovo je potencijalno velika i fundamentalna promjena za ljudsko društvo. Kada počnemo da stvaramo stvari inteligentnim, to će biti glavni pokretač za stvaranje novih poslovnih prilika i novih životnih navika.
Od svih tehnoloških trendova koji se trenutno dešavaju, možda najveći je Internet of things; to je ono što će nas najviše “prodrmati” i što će nam pružiti najveću priliku u narednih pet godina kada je u pitanju automatizacija svake “pore” našeg života.
“Anything that can be connected, will be connected.”
